Povratak na rezultate
navod ispis email URL spremi i podijeli
Agram : Maksimir
Agram : Maksimir. Elektroničko izd. izvornika objavljenog oko 1908.
Izdanje Elektroničko izd. izvornika objavljenog oko 1908.
Nakladnik Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2008.
Nakladnički niz Zagreb na pragu modernog doba ; 40
Digitalizirana zagrebačka baština. Grafička građa ; 28
Zahtjevi sustava Microsoft Silverlight.
Napomena o izvoru naslova Stv. nasl. s naslovnice.
Vrsta datoteke Korisnička kopija; razlučljivost 400 dpi u formatu JPG (2.1 MB).
Digitalna matrica; izvornik digitaliziran u razlučljivosti 400 dpi u formatu TIFF (319GB); skenirano prema standardu Kodak Q13 color separation guide and gray scale.
Korisnička kopija u mrežnoj verziji.
Kratki sadržaj Razglednica prikazuje Donje jezero s mostićem između Gornjeg i Donjeg jezera te Vidikovac (Kiosk, izgrađen 1841.- 1843. god. prema projektu Franza Schuechta). Maksimir, najveći i najstariji zagrebački gradski perivoj, započeo je 1787. godine uređivati biskup Maksimilijan Vrhovac te ga je otvorio za javnost. Najviše mu se posvetio nadbiskup, a kasnije i kardinal, Juraj Haulik, po kome ja park i prozvan Jurjevac, odnosno Jurjaves. Prema njegovim zamislima uređena je hortikultura, čije je oblikovanje Haulik povjerio arhitektu Michaelu Riedlu. Također su oblikovana dva jezera, a izgrađeno je i nekoliko arhitektonskih objekata u klasicističkom stilu, među kojima i nekoliko paviljona koji su do danas porušeni. Izvorno posjed Zagrebačke biskupije, ovaj perivoj zahvaljujući nadbiskupu Hauliku prerasta u vrhunsko djelo parkovne umjetnosti, a vrijedan je i spomenik prirode.
Predmetna odrednica Zagreb - Maksimirski park - razglednice
Klasifikacijska oznaka 712.253(0.034) Javni parkovi (s igralištima i sportskim sadržajima ili bez njih). Strojno čitljivi dokumenti
Jezik njemački; hrvatski
Reprodukcija publikacije Agram : Maksimir. Dresden, [1908?]. [Grafička građa]
Građa Elektronička građaElektronička građa
Cjeloviti sadržaj online Digitalizirana zagrebačka baština, Knjižnice grada Zagreba

AGRAM[ELEKTRONIČKA građa] : Maksimir. - Elektroničko izd. izvornika objavljenog oko 1908.. - Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2008.. - (Zagreb na pragu modernog doba ; 40) (Digitalizirana zagrebačka baština. Grafička građa ; 28)
Stv. nasl. s naslovnice. - Korisnička kopija u mrežnoj verziji. - Razglednica prikazuje Donje jezero s mostićem između Gornjeg i Donjeg jezera te Vidikovac (Kiosk, izgrađen 1841.- 1843. god. prema projektu Franza Schuechta). Maksimir, najveći i najstariji zagrebački gradski perivoj, započeo je 1787. godine uređivati biskup Maksimilijan Vrhovac te ga je otvorio za javnost. Najviše mu se posvetio nadbiskup, a kasnije i kardinal, Juraj Haulik, po kome ja park i prozvan Jurjevac, odnosno Jurjaves. Prema njegovim zamislima uređena je hortikultura, čije je oblikovanje Haulik povjerio arhitektu Michaelu Riedlu. Također su oblikovana dva jezera, a izgrađeno je i nekoliko arhitektonskih objekata u klasicističkom stilu, među kojima i nekoliko paviljona koji su do danas porušeni. Izvorno posjed Zagrebačke biskupije, ovaj perivoj zahvaljujući nadbiskupu Hauliku prerasta u vrhunsko djelo parkovne umjetnosti, a vrijedan je i spomenik prirode. - Korisnička kopija; razlučljivost 400 dpi u formatu JPG (2.1 MB). - Digitalna matrica; izvornik digitaliziran u razlučljivosti 400 dpi u formatu TIFF (319GB); skenirano prema standardu Kodak Q13 color separation guide and gray scale. - Microsoft Silverlight.

Katalog
  • Katalog Knjižnica grada Zagreba
  • Upute
Knjižnice
  • Knjižnice na karti
  • Digitalizirana zagrebačka baština
  • Hrvatski centar za dječju knjigu
  • Zbirka Zagrabiensia
  • Zbirka Rara
  • Zbirka BDI
Usluge
  • Radno vrijeme
  • Rezervacija (u izradi)
  • Međuknjižnična posudba
  • Postaje bibliobusa
  • Moja iskaznica | Za članove
  • Mrežni izvori (u izradi)
  • Urednici struka (u izradi)
Izbor kataloga zbirki
  • Skupni katalog
  • Katalog za djecu i mladež
Knjige
Kontakti
  • Pitanja i prijedlozi
Zaštićeno autorskim pravom ©1999-2017. Knjižnice grada Zagreba i VIVA info d.o.o. Sva prava pridržana.