Povratak na rezultate
navod ispis email URL spremi i podijeli
Kronika, aliti szpomenek vszega szveta vekov : vu dva dela razredyen, koterih pervi dersi, od pochetka szveta do Kristussevoga narojenya; drugi: od Kristussevoga porojenya do izpunenya letta 1744. / Szlosen, y na szvetlo dan po Paulu Vitezovichu, zlatomu vitezu, y pervomu Horvatszkoga Orszaga Stamparu.
Kronika, aliti szpomenek vszega szveta vekov : vu dva dela razredyen, koterih pervi dersi, od pochetka szveta do Kristussevoga narojenya; drugi: od Kristussevoga porojenya do izpunenya letta 1744. / Szlosen, y na szvetlo dan po Paulu Vitezovichu, zlatomu vitezu, y pervomu Horvatszkoga Orszaga Stamparu.. Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1744.
Autor Vitezović, Pavao Ritter
Izdanje Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1744.
Nakladnik Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2009.
Nakladnički niz Izdanja zagrebačkih tiskara 17. i 18. stoljeća ; 2
Digitalizirana zagrebačka baština. Knjige ; 15
Zahtjevi sustava Microsoft Silverlight.
Napomena o izvoru naslova Stv. nasl. s naslovnice.
Vrsta datoteke Korisnička kopija; razlučljivost 400 dpi u formatu JPG (299 MB).
Digitalna matrica; izvornik digitaliziran u razlučljivosti 400 dpi u formatu TIFF (11.8 GB); skenirano prema standardu Kodak Q13 color separation guide and gray scale.
Korisnička kopija u mrežnoj verziji.
Kratki sadržaj Rijetko sačuvano drugo izdanje značajne hrvatske knjige s temom svjetske i hrvatske povijesti. Prvo izdanje "Kronike" izašlo je 1696. u Zagrebu. Vitezović je "Kroniku" napisao na hrvatskom jeziku, ugledavši se pri tome na Antuna Vramca i njegovu "Kroniku" iz 1578., stoga je do te godine uzeo građu iz Vramčevog djela za svoju "Kroniku". Svojim je djelom Vitezović obuhvatio povijesne događaje do 1690. U predgovoru iznosi i svoje razmišljanje o hrvatskom jeziku. Drugo, kajkavsko izdanje iz 1744. nadopunio je podacima zagrebački prebendar Stjepan Rafaj, a isusovac Nikola Laurenčić nadopunio je treće izdanje, izašlo u Zagrebu 1762. Više kroničar nego povjesničar, Vitezović je htio Hrvatima dati volju za život i nadu u sretniju budućnost. Smatrao je da Hrvatska treba biti politički centar oko kojega će se okupljati narodi jugoistočne Europe.
Predmetna odrednica svjetska povijest - do 1744. - kronologije
Jezik hrvatski
Reprodukcija publikacije Kronika, aliti szpomenek vszega szveta vekov, : vu dva dela razredyen, koterih pervi dersi, od pochetka szveta do Kristussevoga narojenya; drugi: od Kristussevoga porojenya do izpunenya letta 1744. / Szlosen, y na szvetlo dan po Paulu Vitezovichu, zlatomu vitezu, y pervomu Horvatszkoga Orszaga Stamparu.. Prestampana. Vu Zagrebu, 1744. [Knjiga]
Standardni broj ISBN 978-953-6499-49-6
Građa Elektronička građaElektronička građa
Cjeloviti sadržaj online Digitalizirana zagrebačka baština, Knjižnice grada Zagreba

VITEZOVIĆ, Pavao Ritter
Kronika, aliti szpomenek vszega szveta vekov[Elektronička građa] : vu dva dela razredyen, koterih pervi dersi, od pochetka szveta do Kristussevoga narojenya; drugi: od Kristussevoga porojenya do izpunenya letta 1744. / Szlosen, y na szvetlo dan po Paulu Vitezovichu, zlatomu vitezu, y pervomu Horvatszkoga Orszaga Stamparu.. - Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1744.. - Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2009.. - (Izdanja zagrebačkih tiskara 17. i 18. stoljeća ; 2) (Digitalizirana zagrebačka baština. Knjige ; 15)
Stv. nasl. s naslovnice. - Korisnička kopija u mrežnoj verziji. - Rijetko sačuvano drugo izdanje značajne hrvatske knjige s temom svjetske i hrvatske povijesti. Prvo izdanje "Kronike" izašlo je 1696. u Zagrebu. Vitezović je "Kroniku" napisao na hrvatskom jeziku, ugledavši se pri tome na Antuna Vramca i njegovu "Kroniku" iz 1578., stoga je do te godine uzeo građu iz Vramčevog djela za svoju "Kroniku". Svojim je djelom Vitezović obuhvatio povijesne događaje do 1690. U predgovoru iznosi i svoje razmišljanje o hrvatskom jeziku. Drugo, kajkavsko izdanje iz 1744. nadopunio je podacima zagrebački prebendar Stjepan Rafaj, a isusovac Nikola Laurenčić nadopunio je treće izdanje, izašlo u Zagrebu 1762. Više kroničar nego povjesničar, Vitezović je htio Hrvatima dati volju za život i nadu u sretniju budućnost. Smatrao je da Hrvatska treba biti politički centar oko kojega će se okupljati narodi jugoistočne Europe. - Korisnička kopija; razlučljivost 400 dpi u formatu JPG (299 MB). - Digitalna matrica; izvornik digitaliziran u razlučljivosti 400 dpi u formatu TIFF (11.8 GB); skenirano prema standardu Kodak Q13 color separation guide and gray scale. - Microsoft Silverlight.
ISBN 978-953-6499-49-6


Zaštićeno autorskim pravom ©1999-2017. Knjižnice grada Zagreba i VIVA info d.o.o. Sva prava pridržana.