Hisna knisicza : vu koje vszakojachka vrachtva tuliko duhovna, kuliko szvetzka domacha zadersavajusze, oszebujno, kak jeden hisni gozpodin proti Bogu, y blisnyemu szvojemu, proti szebe szamomu: y kak tulikajsse vu szvojeh poszluvanyeh morasze ponassaty
Hisna knisicza : vu koje vszakojachka vrachtva tuliko duhovna, kuliko szvetzka domacha zadersavajusze, oszebujno, kak jeden hisni gozpodin proti Bogu, y blisnyemu szvojemu, proti szebe szamomu: y kak tulikajsse vu szvojeh poszluvanyeh morasze ponassaty. Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1797.
Izdanje
Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1797.
Nakladnik
Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2011.
Zahtjevi sustava
Microsoft Silverlight.
Napomena o izvoru naslova
Stv. nasl. s naslovnice.
Vrsta datoteke
Korisnička kopija; razlučljivost 400 dpi u formatu JPG (167 MB).
 
Digitalna matrica; izvornik digitaliziran u razlučljivosti 400 dpi u formatu TIFF (11.3 GB); skenirano prema standardu Kodak Q13 color separation guide and gray scale.
 
Korisnička kopija u mrežnoj verziji.
Kratki sadržaj
Knjiga je u 18. stoljeću doživjela četiri izdanja, sva su tiskana u zagrebačkim tiskarama: prvo 1743. u tiskari Ivana Weitza, drugo u Reinerovoj tiskari 1756., treće u Trattnerovoj tiskari 1783. i četvrto 1797., što svjedoči o popularnosti ovog kućnog priručnika (izdanja su se tiskala u nakladi većoj od tisuću primjeraka). Sva su četiri izdanja gotovo istovjetna, osim pravopisnih promjena, koje su se događale tijekom pola stoljeća. Knjiga je priručnik namijenjena pretežno seoskom domaćinstvu, seljacima, s raznolikim uputama za život, od tumačenja osnova katoličke vjere do gospodarskih, zdravstvenih i veterinarskih savjeta. Priručnik ima i kalendarski dio. Zanimljivo je da hižna knjižica sadrži i kuharske savjete, a da se zdravstveni savjeti temelje na salernitanskim regulama iz 12. stoljeća. Salernitanske regule dobile su naziv prema talijanskom gradu Salernu, gdje je od 9. stoljeća postojalo slavno srednjovjekovno medicinsko učilište. "Regimen sanitas Salernitanum" poznat je također pod imenom "Schola Salernitana", "Flos medicinae" i "Lilium medicinae". Salernitanske regule prvi je preveo na hrvatski jezik Emerik Pavić pod naslovom "Cvit likarije" (Pešta, 1768.).
Napomena
Na naslovnoj str. potpis prijašnjeg vlasnika: Antonii Moravecz.
Jezik
hrvatski
Standardni broj
ISBN 978-953-6499-81-6
Građa
Elektronička građaelektronička građa

HISNA knisicza[Elektronička građa] : vu koje vszakojachka vrachtva tuliko duhovna, kuliko szvetzka domacha zadersavajusze, oszebujno, kak jeden hisni gozpodin proti Bogu, y blisnyemu szvojemu, proti szebe szamomu: y kak tulikajsse vu szvojeh poszluvanyeh morasze ponassaty. - Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1797.. - Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2011.. - (Izdanja zagrebačkih tiskara 17. i 18. stoljeća ; 13) (Digitalizirana zagrebačka baština. Knjige ; 37)
Stv. nasl. s naslovnice. - Korisnička kopija u mrežnoj verziji. - Na naslovnoj str. potpis prijašnjeg vlasnika: Antonii Moravecz. - Knjiga je u 18. stoljeću doživjela četiri izdanja, sva su tiskana u zagrebačkim tiskarama: prvo 1743. u tiskari Ivana Weitza, drugo u Reinerovoj tiskari 1756., treće u Trattnerovoj tiskari 1783. i četvrto 1797., što svjedoči o popularnosti ovog kućnog priručnika (izdanja su se tiskala u nakladi većoj od tisuću primjeraka). Sva su četiri izdanja gotovo istovjetna, osim pravopisnih promjena, koje su se događale tijekom pola stoljeća. Knjiga je priručnik namijenjena pretežno seoskom domaćinstvu, seljacima, s raznolikim uputama za život, od tumačenja osnova katoličke vjere do gospodarskih, zdravstvenih i veterinarskih savjeta. Priručnik ima i kalendarski dio. Zanimljivo je da hižna knjižica sadrži i kuharske savjete, a da se zdravstveni savjeti temelje na salernitanskim regulama iz 12. stoljeća. Salernitanske regule dobile su naziv prema talijanskom gradu Salernu, gdje je od 9. stoljeća postojalo slavno srednjovjekovno medicinsko učilište. "Regimen sanitas Salernitanum" poznat je također pod imenom "Schola Salernitana", "Flos medicinae" i "Lilium medicinae". Salernitanske regule prvi je preveo na hrvatski jezik Emerik Pavić pod naslovom "Cvit likarije" (Pešta, 1768.). - Korisnička kopija; razlučljivost 400 dpi u formatu JPG (167 MB). - Digitalna matrica; izvornik digitaliziran u razlučljivosti 400 dpi u formatu TIFF (11.3 GB); skenirano prema standardu Kodak Q13 color separation guide and gray scale. - Microsoft Silverlight.
ISBN 978-953-6499-81-6


Katalog
  • Katalog Knjižnica grada Zagreba
  • Upute
  • Kontakti
  • Pitanja i prijedlozi
Knjižnice
  • Knjižnice na karti
  • Zbirke
  • Digitalizirana zagrebačka baština
  • Hrvatski centar za dječju knjigu
  • Zbirka Zagrabiensia
  • Zbirka Rara
  • Zbirka BDI
Usluge
  • Radno vrijeme
  • Rezervacija
  • Međuknjižnična posudba
  • Postaje bibliobusa
  • Moja iskaznica | Za članove
Izbor kataloga zbirki
  • Skupni katalog KGZ-a
  • Katalog za djecu i mladež
  • Skupni katalog sustava Zaki
Online baze
  • EBSCO
  • IUS-INFO
  • Naxos Music Library
  • Naxos Music Library Jazz
  • Naxos Music Library World
  • Središnji katalog službenih dokumenata RH
Knjige
Zaštićeno autorskim pravom ©1999.-2020. Knjižnice grada Zagreba i VIVaInfo d.o.o. Sva prava pridržana.